iWell Guard

Berufkraut – zaštita od uroka i protuurok

Zaštitno biljeZaštitno bilje

Berufkraut je zbirni naziv za nekoliko biljaka kojima narodno vjerovanje pridaje posebnu moć protiv takozvanog urokanja, oblika zlog pogleda kod kojeg se pretjerano hvaljenje ili divljenje, najčešće djeci ili mladim životinjama, smatralo opasnim. Glavna biljka u tom smislu je jednogodišnji trepavac (Erigeron annuus), a u istoj se ulozi u predaji spominju i vrste rana (Delphinium), u narodu poznate kao kunšpon.

Protumjera je bila jednako konkretna kao i pretpostavljena šteta: bilje se stavljalo u kolijevku, dodavalo djetetu u vodu za kupanje ili vezivalo na vrata staje da bi se poništio učinak uroka, takozvani protuurok.

Berufkraut se u narodnom vjerovanju koristi protiv uroka i kao protuurok.

Eisenkraut – zaštitna i ritualna biljka, povijesno-ilustrativno

Pregled

Berufkraut, ili biljka protiv uroka, u narodnoj predaji naziv je za skupinu biljaka čiji nazivi izravno upućuju na njihovu zaštitnu funkciju: trebale su djelovati protiv “urokanja” i “začaravanja”. Uz jednogodišnji trepavac, u tu skupinu ubrajaju se i lanilist, čistac, verbena, majčina dušica te grančice borovice i pelina.

Zajednička im je uloga u zaštiti djece i mlade stoke, koji su se smatrali posebno osjetljivima na zli pogled.

Podrijetlo i predaja

“Urokanje” je u starijem njemačkom jezičnom uzusu označavalo vjerovanje da se nesreća može prizvati samim izgovaranjem očekivanja, primjerice kad bi netko pretjerano hvalio dijete za njegovo zdravlje, a ono bi se ubrzo nakon toga razboljelo. “Beschreien” je, u srodnom smislu, označavao štetno djelovanje divljenja punog pogleda ili glasnog uzvika, srodno općenitijem vjerovanju u zli pogled.

Djeca u kolijevci i mlada stoka smatrali su se posebno izloženima jer se nisu mogli sami zaštititi. Zbog toga se biljka stavljala u kolijevku, guralo se ispod djetetova jastuka ili davalo djetetu u obliku kupke od trava, ako se sumnjalo da je već urokano. Vezano na vrata staje, isto bilje trebalo je čuvati telad i žderad od iste opasnosti.

Priručni rječnik njemačkog praznovjerja (Handwörterbuch des deutschen Aberglaubens) navodi za bilje protiv uroka brojne regionalne varijante, što upućuje na praksu raširenu po cijelom njemačkom govornom području.

Princip djelovanja prema predaji

Načelo djelovanja biljke Berufkraut temelji se na ideji protuuroka: već nastala šteta, urokanje, treba se poništiti drugom radnjom. Predaja pri tome često povezuje sam naziv biljke s njezinom zadaćom: ono što je “urokano”, biljka treba i poništiti.

Za razliku od preventivnog zaštitnog bilja koje se trajno postavlja, Berufkraut u predaji najčešće djeluje prigodno: kao reakcija na već nastalu patnju koja se pripisuje uroku, primjerice neprekidno plakanje dojenčeta ili izostanak mlijeka kod krave.

Rasprostranjenost kroz kulture

Vjerovanje u zli pogled i s njim povezana zaštitna praksa raširena je daleko izvan njemačkog govornog područja, primjerice u mediteranskom prostoru pod nazivom malocchio ili mati. Konkretne biljke protiv uroka iz njemačke predaje, prije svega jednogodišnji trepavac, ipak su uobičajene prije svega u srednjoj Europi.

Zajednička je različitim kulturama osnovna ideja da djeca i mlade životinje trebaju posebnu zaštitu i da se šteta uzrokovana riječima ili pogledima može poništiti ciljanim protumjerama.

Protiv čega se koristi

Berufkraut se u predaji ciljano koristi protiv urokanja, odnosno protiv štete koja je trebala nastati pretjeranim hvaljenjem, zavidnim pogledima ili nepromišljenim izjavama o djeci i mladoj stoci.

Kao protuurok primjenjuje se i kod već postojećih tegoba koje se pripisuju zlom pogledu, primjerice kod trajne nelagode djeteta bez prepoznatljivog uzroka. Kompas zaštite svrstava Berufkraut u skupinu bilja protiv zlog pogleda.

Primjena i granice

Predajom je zabilježeno više oblika primjene: stavljanje biljke u kolijevku ili pod djetetov jastuk, pripremanje napitka za kupku te vezivanje snopa na vrata staje. U nekim se regijama bilje palilo pri sumnji na urokanje, a dim se usmjeravao prema pogođenom djetetu ili životinji.

Predaja sama postavlja granice: Berufkraut se smatrao reakcijom na pretpostavljenu, a ne dokazom stvarne štete. Shvaćao se kao dio šireg zaštitnog ponašanja koje je uključivalo i zaštitne molitve i amulete, a ne kao njihova zamjena.

Literatura (izbor)

  • Handwörterbuch des deutschen Aberglaubens. Hrsg. von Hanns Bächtold-Stäubli. Berlin: de Gruyter, 1927-1942.
  • Siegfried Seligmann: Der böse Blick und Verwandtes. Berlin: Barsdorf, 1910.
  • Heinrich Marzell (unter Mitwirkung von Wilhelm Wissmann): Wörterbuch der deutschen Pflanzennamen. Leipzig/Stuttgart: Hirzel, 1943-1979.
  • Will-Erich Peuckert: Deutscher Volksglaube des Spätmittelalters. Stuttgart: Kohlhammer, 1942.
  • Max Höfler: Volksmedizin und Aberglaube in Oberbayerns Gegenwart und Vergangenheit. München: Piloty & Loehle, 1888.

Srodni ključni pojmovi: berufkraut urok zli pogled zaštita djece.

iWell Guard i tradicije zaštite

Vjerovanje u urokanje pokazuje koliko je zaštita u narodnom vjerovanju bila povezana s ranjivošću, posebno kod djece, koja se nisu mogla sama zaštititi. Želja da se ta nezaštićenost nadomjesti opipljivim sredstvom temeljna je misao koju preuzima i iWell Guard.

Gdje se prije bilje stavljalo u kolijevku, danas stoji privjesak koji istu temeljnu ideju nošene, osobne zaštite prenosi u suvremeni oblik.

Osobna iskustva mogu se razlikovati. Nije medicinski proizvod. Nema obećanja izlječenja.